Osnovna škola "Matija Gubec" Magadenovac

Ove se godine obilježava 520. godišnjica otkrića Amerike. Otkriće Amerike bio je velik korak za čovječanstvo.

Polazeći od informacija koje je prikupio prilikom svojih putovanja te čitajući i proučavajući mape došao je do zaključka da je Zemlja 25 % manja nego što se u to doba mislilo te da je sastavljena uglavnom od čvrstog tla. Oslanjajući se na ta svoja pogrešna uvjerenja došao je do zaključka da se do Azije može brže stići ploveći na zapad.

Tražio je na mnogim kraljevskim dvorima sponzore za svoja putovanja, teško ih je pronalazio jer mu nisu vjerovali.

Putovanja je bilo nekoliko. Do Amerike nije došao od prve…

1942.godine Kolumbo je prvi put kročio na Američko tlo, no mislio je da je stigao do Azije.

Skromna ekspedicija sastojala se od broda Santa María, dugačkog 30 m koji je bio pod njegovim zapovjedništvom te od dvije male karavele, svaka dugačka po 15 m, imenom Pinta i Nina.

Dana 12. listopada, prije zore ugledali su kopno, a u rano jutro ekspedicija se iskrcala na otok Guanahaní (nalazi se u otočju Bahami). Prije susreta s gostoljubivim domorocima Kolumbo je proglasio da otok na koji su stupili pripada Španjolskoj te ga je preimenova u San Salvador (Sveti spasitelj) - danas otok Wotling u sklopu države Salvador. U nekoliko narednih tjedana Kolumbo se iskrcao na još nekoliko okolnih otoka, uključujući otok Kubu, koju je nazvao Juana u čast španjolske princeze, te na otok koji je nazvao Espańola - kasnije krivo nazvanu Hispaniola (danas Dominikanska republika i Haiti), a sve u uvjerenju kako se nalazi u vodama Azije.

Kolumba su mnogi kritizirali i nisu mu vjerovali, zanimljivo da ni on sam tada nije znao niti je bio svjestan da je otkrio potpuno Novi Svijet.

Lea Brkanić (novinarska grupa)