Škola u Marijancima utemeljena je 1823. godine.
Učitelje su plaćali roditelji, a njihove su plaće ovako izgledale:
| u novcufor. | žitaMirova | kukuruzamirova | sienaporcija | drvahvati |
| 38 | 45 | 20 | 350 | 12 |
1907. zabilježena je epidemija „škrleta“ u selu kada je mnogo djece umrlo. U Spomenici je zabilježeno da je ista bolest harala i u Kunišincima, Čamagajevcima i dalje.
1909. godine u selu je izbila panika zbog „Halejevog kometa“koji će izazvati „sudnji dan“. Mnoštvo seljana izašlo je na ulice i pratilo nebo.
Velika pobuna školskog osoblja prema tadašnjem općinskom načelniku iskazana je u Spomenici u kojoj se napominje kako načelnik nije htio školi nabaviti pčele iako posjeduju pčelinjak, a sebi je dao izraditi pčelinjak i nabavio si pčele.
1914. godine vrijedne učenice ove škole dale su svoj doprinos ratnim prilikama tako što su isplele 15 komada kapa, 16 rukavica i 16 dokoljenica za vojsku. Životni je standard uslijed ratnih prilika pao „pa se je u škol. djece viđao kukuruzni kruh“.
1933. godine roditeljima je prijetio zatvor od 10 dana ako svojoj djeci ne kupe pisaći pribor, a plaćali su globu ako nisu djecu slali u školu!
1957. godine škola u Marijancima postaje osmogodišnja. Osim osnovnih predmeta: hrvatskog jezika, matematike, zemljopisa, povijesti, fizičkog odgoja, postojali su i predmeti društveni i moralni odgoj, pjevanje, crtanje, ručni rad i slobodne aktivnosti. Broj učenika u školi bio je 254, a nastavnika 12.
2017. godine otvorena je nova osmogodišnja Područna škola u Marijancima u kojoj se održava razredna i predmetna nastava što predstavlja promjenu u odnosu na dosadašnji ustroj škole. Predmetnu nastavu pohađaju učenici iz Marijanaca, Kunišinaca, Čamagajevaca i Radikovaca.
Područna škola Marijanci prostire se na 355 m2. Školski okoliš se prostire na 2339 m2, a njegovo održavanje je skrb spremačice i domara. U dvorištu škole je ružičnjak te drvored čempresa.
